Пређи на главни садржај

PSIHA I EROS

Knjiga "Psiha i Eros" Lune Maknamare čitaoca uzbudljivo vodi kroz izmaštanu priču o ljubavi, koja svoje korene povlači iz grčke mitologije, mada je po izvoru oslonjena na priče Metamorfoze i Zlatni magarac Lucija Apuleja iz drugog veka naše ere. Sudar svetova bogova i smrtnika, carstva živih i carstva mrtvih. Spisateljica vešto kroz fabulu čitaoca suočava, poput sopstvenog lika u ogledalu, sa tri izraza koja Grci imaju za ljubav; filia, agape i eros.


Mitovi nisu zapisani, oni se prenose sa kolena na koleno, iz veka u vek, iz milenijuma u milenijum pa je tako i Luna Maknamara dala sebi spisateljsku slobodu da ljubavnu priču između Psihe i Erosa dodatno izmašta, dajući toj priči, pored nama poznatih bogova, ljudski oblik. Kao da nam Maknamara poručuje da prava ljubav nije nešto što se hoće ili neće, već da je ona nešto što se mora ili ne može. Svakako treba dodati da je stil kojim je roman pisan učinjen značajan korak da čitalac stranice prosto guta, da sa nestrpljenjem, zašto prećutati i uzbuđenjem, čeka svaku narednu situaciju, nove okolnosti koje stoje na putu ljubavi Psihe i Erosa. Na jedno mestu u romanu Luna Maknamara kaže: "Onaj ko nije spoznao patnju, taj ne zna šta znači voleti." Možda se u potonje iznetom citatu krije ključ za odgonetanje velike tajne koja se zove ljubav, ali ne ona ljubav koja ruši, koja svojom zlobom pustoši, koja ubija, već ona ljubav koja čoveka nadahnjuje lepim, boljim. Možda je i samozaljubljenost, onako kakva je Afrodita bogilja ljubavi, najveća prepreka ostvarenju prave ljubavi. Knjiga "Psiha i Eros" Lune Maknamare svakako ne spada u red vrhunskih dela svetske književnosti, ali je svakako knjiga koju treba pročitati, ako ni zbog čega drugog ono zbog toga što se čovek nakon što zatvori poslednju stranicu knjige oseća, nekako, lepo.

Коментари

Популарни постови са овог блога

ГОГОЉЕВ „ШИЊЕЛ“ – ПРИЧА О УНИШТАВАЊУ „МАЛОГ ЧОВЕКА“

Основна идеја приповетке „Шињел“ је прича о „малом човеку“, који је осакаћен и опљачкан од стране државе. У једном, усудио би се рећи, сјајном прозном колориту, сатканом од игре речи, Гогољ је скоро до савршенства на светло дана изнео своју запитаност, своју забринутост о страдању „малог човека“ у суровом свету. Прича о Акакију Акакијевичу Башмачкину, главном јунаку, је прича о човеку, о његовом животу и смтри која наступа под налетом друштвених околности. Бирократски државни апарат доводи човека у стање тупости, до тога да човек губи смисао сопственог постојања. Живот човека у бирократском апарату се своди на досадне и смешне државне папире. Своди се на живот без живота. Због тога не изненађује једна врста „просветљења“ којем приступа Акакиј Акакијевич приликом сазнања да је потребно да сашије нови шињел. Тај нови шињел постаје нешто због чега човек почиње да живи, постаје нешто чему се човек, после обиља безнађа, почиње надати, постаје нека ствар којој се човек, услед све муке ...

BELE NOĆI – DOSTOJEVSKI

- Memoari sanjara - Podnaslov romana Dostojevskog „Bele noći“ glasi „Sentimentalni roman“. „Bele noći“ jesu zapravo to, sentimentalna priča. Danas, u vremenu u kojem živimo u kojem pojam „sentimentalnost“ ima pogrdnu konotaciju nije na odmet pokušati, kroz čitanje ovog romana, u sebi probuditi, ili otkriti mentalnu organizaciju iskrenog saosećanja. Možda će u nama probuđeno, ili pronađeno to osećanje pomoći da razumemo glavnog junaka  ovog romana, a samim tim da razumemo i mnoge druge „sanjare“ koji obitavaju tu oko nas koje ili ne primećujemo, ili ih ne želimo primetiti. Koje ako i primetimo doživljavamo kao nekog ko nije iz ovog vremena. Na kraju, možda smo i mi sanjari? Iz tog razloga možda nam čitanje ovog romana može pomoći da sami sebe razumemo? Radnja romana je smeštena u Sankt Peterburgu u vreme kad nad ovim gradom lebde bele noći. Ko je glavni junak romana „Bele noći“? To je dvadesetšestogodišnji mladić, siromašni državni činovnik sa malom platom, koji živi u mal...

KRATKO RAZMIŠLJANJE O ROMANU „MAJSTOR I MARGARITA“

Roman "Majstor i Margarita" centralno je delo u književnom opusu M.A. Bulgakov a . Roman i ma zanimljivu umetničku strukturu: radnja romana se odvija u tri različite ravni. Prva ravan je realistični svet života Moskve tridesetih godina, druga ravan je svet koji čitaoca vodi u daleka vremena i događaje opisane u Bibliji, i na kraju, treća ravan je fantastični svet Volanda i njegovih veština. Karakteristika razvoja zavere u romanu je kršenje uzročno-posledičnih odnosa (iznenadnost, apsurdnost, nedoslednost) likova u romanu. Roman počinje u Moskvi, na Patrijaršijskom ribnjaku, gde se sastaju predsednik upravnog odbora jednog od najvećih moskovskih književnih udruženja MASSOLIT Mihail Aleksandrovič Berlioz i mladi pesnik Ivan Bezdomni. Suptilna Bulgakova ironija prožima svako poglavlje romana. Već u prvim redovima romana postoji parodija na kratice koje su bile u modi u tim godinama i ponekad nespretne skraćenice, a koje naglašavaju pripadnost klasi nepovoljnih književ...