Пређи на главни садржај

POSLE TUĐIH PRIČA, VREME JE DA KREIRATE SVOJU

Živeti zarad ljubavi, biti spreman na sve zarad ljubavi - to se često dešava u životu. Ljubav ne može da nestane, zapravo sa Remarkom ljubav nikada ne nestaje. Heroji blede, ali ljubav zauvek ostaje u njihovim srcima. Zajednička lutanja jačaju naklonost, a teškoće očvršćavaju osećanja. “Noć u Lisabonu” je još jedna dirljiva priču u kojoj Remark, još jednom govori da je sreća biti rođen u bilo kojoj državi, osim u Nemačkoj, u kojoj je nacistička ideologija izbacila racionalnost iz ljudi koji su bili brutalizovani zloćudnom hiperinflacijom, spremni da poveruju svakome da će im obećati bolje sutra. Bez obzira kolika je cena tog boljeg sutra.

U takvoj situaciji nemoguće je konzumirati bilo šta drugo osim alkohola, pa se ne treba čuditi što Remarkovi junaci mogu da piju bez kao bez duše. A ako odluče da ispričaju priču, onda slušaču ostaje samo da sasluša priću i saglasi se sa njom. „Noć u Lisabonu” je roman koji koloritno opisuje Nemačku tokom početka Drugog svetskog rata, to je priča o promenama u odnosu vlasti prema nemačkim emigrantima i neočekivanom slobodom kretanja uz razvijenu naviku da se uvek i svuda bude asertivan.

U ovom romanu Remark je ostao Remark, ne menjajući sebe ni u čemu, noseći jednu večnu priču zapanjujući čitaoca nedostatkom svetlih izgleda. Čitajući ovaj roman prvi put, bićete impresionirani. Čitajući ga po n-ti put, pre ćete uzdahnuti.

Posle tuđih priča, vreme je da kreirate svoju. To će učiniti junaci knjige, ali već u Americi. Remarokvi junaci nemaju mnogo opcija - borili su se za život mnogo godina ranije, i nastaviće da se bore. Njihovi postupci su vođeni očajem, a moralna komponenta svake akcije im ne dozvoljava da deluju u suprotnosti sa osnovnim ljudskim vrednostima.

Коментари

Популарни постови са овог блога

ГОГОЉЕВ „ШИЊЕЛ“ – ПРИЧА О УНИШТАВАЊУ „МАЛОГ ЧОВЕКА“

Основна идеја приповетке „Шињел“ је прича о „малом човеку“, који је осакаћен и опљачкан од стране државе. У једном, усудио би се рећи, сјајном прозном колориту, сатканом од игре речи, Гогољ је скоро до савршенства на светло дана изнео своју запитаност, своју забринутост о страдању „малог човека“ у суровом свету. Прича о Акакију Акакијевичу Башмачкину, главном јунаку, је прича о човеку, о његовом животу и смтри која наступа под налетом друштвених околности. Бирократски државни апарат доводи човека у стање тупости, до тога да човек губи смисао сопственог постојања. Живот човека у бирократском апарату се своди на досадне и смешне државне папире. Своди се на живот без живота. Због тога не изненађује једна врста „просветљења“ којем приступа Акакиј Акакијевич приликом сазнања да је потребно да сашије нови шињел. Тај нови шињел постаје нешто због чега човек почиње да живи, постаје нешто чему се човек, после обиља безнађа, почиње надати, постаје нека ствар којој се човек, услед све муке ...

BELE NOĆI – DOSTOJEVSKI

- Memoari sanjara - Podnaslov romana Dostojevskog „Bele noći“ glasi „Sentimentalni roman“. „Bele noći“ jesu zapravo to, sentimentalna priča. Danas, u vremenu u kojem živimo u kojem pojam „sentimentalnost“ ima pogrdnu konotaciju nije na odmet pokušati, kroz čitanje ovog romana, u sebi probuditi, ili otkriti mentalnu organizaciju iskrenog saosećanja. Možda će u nama probuđeno, ili pronađeno to osećanje pomoći da razumemo glavnog junaka  ovog romana, a samim tim da razumemo i mnoge druge „sanjare“ koji obitavaju tu oko nas koje ili ne primećujemo, ili ih ne želimo primetiti. Koje ako i primetimo doživljavamo kao nekog ko nije iz ovog vremena. Na kraju, možda smo i mi sanjari? Iz tog razloga možda nam čitanje ovog romana može pomoći da sami sebe razumemo? Radnja romana je smeštena u Sankt Peterburgu u vreme kad nad ovim gradom lebde bele noći. Ko je glavni junak romana „Bele noći“? To je dvadesetšestogodišnji mladić, siromašni državni činovnik sa malom platom, koji živi u mal...

KRATKO RAZMIŠLJANJE O ROMANU „MAJSTOR I MARGARITA“

Roman "Majstor i Margarita" centralno je delo u književnom opusu M.A. Bulgakov a . Roman i ma zanimljivu umetničku strukturu: radnja romana se odvija u tri različite ravni. Prva ravan je realistični svet života Moskve tridesetih godina, druga ravan je svet koji čitaoca vodi u daleka vremena i događaje opisane u Bibliji, i na kraju, treća ravan je fantastični svet Volanda i njegovih veština. Karakteristika razvoja zavere u romanu je kršenje uzročno-posledičnih odnosa (iznenadnost, apsurdnost, nedoslednost) likova u romanu. Roman počinje u Moskvi, na Patrijaršijskom ribnjaku, gde se sastaju predsednik upravnog odbora jednog od najvećih moskovskih književnih udruženja MASSOLIT Mihail Aleksandrovič Berlioz i mladi pesnik Ivan Bezdomni. Suptilna Bulgakova ironija prožima svako poglavlje romana. Već u prvim redovima romana postoji parodija na kratice koje su bile u modi u tim godinama i ponekad nespretne skraćenice, a koje naglašavaju pripadnost klasi nepovoljnih književ...