NA RASKRŠĆU ROMANTIZMA I REALIZMA

Kada su u pitanju klasici mađarske književnosti, tačnije prozni pisci svakako da se dva imena izdvajaju kao reprezenti. To su: Mor Jokai i Moric Žigmond. Međutim, postoji još nekoliko proznih pisaca klasike čije se pisanje izdvaja po kvalitetu i čiji književni opus predstavlja značajan segment mađarske prozne književnosti. Jedan od tih pisaca je i Kalman Miksat (1847-1910). 

U pitanju je pisac čija dela su se pojavila na raskršću romantike i realizma. Miksat se dosta pozno susreo sa modernom varijantom realizma (pod uticajem Jokaijeve romantike i Dikensovog bidermajerskog realizma), gde je uzdigao neknjiževne teme i vrste, pa je tako stvorio bogatu zalihu malih epskih formi koje je kasnije razvijao. Izvorna građa Miksatovih dela su lutajući motivi priča i anegdote. Reprezetativno delo ovog pisca između romantike i realizma je „Kišobran svetog Petra“. U ovom delu Kalman razvija celu skalu osećajno-estetskih dejstava, gde takođe dolazi do izražaja piščev žanr-realizam kao i crtanje blago grotesknih, komičnih likova. Avanturistička romantika iživljava se u motivu glavnog junaka da dođe do skrivenog bogatstva ekstravagantnog oca. Jedna od piščevih vrlina, koja se jasno razaznaje u ovom delu, je osećaj za opsivanje sićušnog sveta (u tom segmentu Kalman neodoljivo podseća na Jokaija). Nakon što je roman „Kišobran svetog Petra“ objavljen nastupe period laganog preobražaja Miksata ka modernim slikanjem života. Počinje da se razvija jedan realističniji, manje romantični, Miksat. U tom periodu preobražaja je nastalo, možda i najbolje delo ovog pisca „Neobični brak“. U ovom romanu Miksat je u konfliktu privatnog značaja sažeo pokretačke sile razvoja reformi u Mađarskoj. U tom periodu u toku su bile crkveno-političke bitke.  Zahtevao se građanski preobražaj gde je reforma bračnog prava bila u centru zbivanja. Sukob reformista i klerikalnih snaga je bio više nego vidljiv. Između ostalog to je pokrenulo Miksata da se lati pisanja ovog romana. Tako je pisac u romanu, pošao od jedne priče (u ono vreme ta priča je imala sve odlike društvenog skandala) koja je godinama, u raznim oblicima, kružila Mađarskom o razvodu grofa Janoša Butlera, uveličao stvar razvoda do borbe državnog karaktera, u kojoj megdan dele svetlost i tama, čista prava čoveka i država protkana svetskim crkvenim ustrojstvom. U idejnom smislu možda je ovo najznačajniji Miksatov roman. Ima još dela ovog pisca o kojim bi se moglo govoriti, ali to neka ostane za one koje ta tema interesuje. Jednom rečju, Miksatovo književno delo se razvijalo od romantične patrijahalno-plemićke-narodne proze do kritički obojene, ali još uvek u tradicionalnim slikama sveta, izgrađene na graničnoj liniji realizma.


Коментари

Популарни постови са овог блога

ГОГОЉЕВ „ШИЊЕЛ“ – ПРИЧА О УНИШТАВАЊУ „МАЛОГ ЧОВЕКА“

KRATKO RAZMIŠLJANJE O ROMANU „MAJSTOR I MARGARITA“

BELE NOĆI – DOSTOJEVSKI